Zašto su stopirane provjere diploma u USK? – Najveći broj lažnih diploma otkriven u zdravstvenim i pravosudnim institucijama

Beskompromisna borba protiv štampanja diploma nastavlja se u USK-u, dok se u drugim dijelovima države i dalje o tome šuti

U Krajini su bili ohrabreni aktivnostima od prošle godine u Kantonu Sarajevo, gdje je konkretno Ured za borbu protiv korupcije KS-a poslužio kao inspiracija. U to vrijeme je sarajevski Ured, vršeći provjeru vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru u KS-u, podnio 22 izvještaja Kantonalnom tužilaštvu zbog sumnje da se radi o krivotvorenim diplomama. Ovom provjerom je obuhvaćeno ukupno 22.360 osoba zaposlenih u javnom sektoru KS-a.

BIHAĆKA PRAKSA

Iz izvještaja o procesu provjere diploma u javnim institucijama USK-a jasno je da je proces počeo krajem 2020, ali i da se prilikom provjera pojavio problem. Trebalo je na svim javnim univerzitetima za provjeru pojedinačne diplome platiti 100 KM. Na Univerzitetu u Bihaću je takva odluka zbog procesa provjere stavljena van snage, a traženo je od Vlade USK-a da u budžetu planira sredstva za provjeru. Zatim, provjera nije mogla biti izvršena za diplome Koledža za industrijski menadžment u Ljusini jer je zatvoren, a njihov pravni sljedbenik je Visoka međunarodna škola u Cazinu koja je pod istragom.

Bihać: U USK-u je verifikacija započeta krajem 2020. godine, no još traju

Izvršena je provjera 50 institucija i utvrđeno da 35 diploma nije vjerodostojno. Uključujući one neprovjerljive iz Ljusine, Vite plus i Nezavisnog univerziteta iz Banje Luke, to je dodatnih 9 sumnjivih diploma.

Nevjerodostojne diplome nađene su po jedna u kantonalnoj inspekciji, Tužilaštvu, općinskim sudovima Bihać, Cazin, Sanski Most i Velika Kladuša, a šest u Kantonalnom sudu. U Zavodu zdravstvenog osiguranja jedna, u Domu zdravlja Ključ 2, Sanski Most 3, Bosanski Petrovac 5, socijalno-pedagoškoj zajednici 2, u Osnovnoj školi Vrnogreč 5, u vrtiću u Bihaću dvije, te u vrtiću Bosanska Krupa, Osnovnoj školi Brekovica i srednjoj mješovitoj Bosanski Petrovac po jedna.

Verifikacija diploma započeta je, ali još nije dovršena, i u školama Skokovi, Cazin 1, Gata, zatim RTV-u USK-a, Domu zdravlja Bihać, Bolnici u Sanskom Mostu, Službi za zapošljavanje USK-a, a na kraju i kod rekordera po broju uposlenih u Unsko-sanskim šumama sa 560 i MUP-u USK-a sa 1.040 uposlenika.

Provjereno je, dakle, samo oko 1.200 zaposlenih, a nije još oko 50 institucija sa značajno većim brojem zaposlenih. Koliko još ima nevjerodostojnih diploma, pita se profesorica Vildana Alibabić, koja nam je ustupila prikupljene podatke. Za sada najveći broj lažnih diploma ima u zdravstvenim institucijama, ukupno 13, a profesorica ističe i paradoks da je u pravosudnim institucijama bilo 11 nevjerodostojnih diploma.

Vildana Alibabić: Vlada je trebala insistirati da se provjere provedu

Samo su pravosudne institucije podnijele krivične prijave, o ostalim institucijama nema podataka. Doduše, zabilježen je jedan sporazumni prekid radnog odnosa, ali nijedan otkaz.

KRIVIČNE PRIJAVE

– Rečeno mi je da kod prijavljenih slučajeva lažnih diploma može doći do zastare i da treba mijenjati i zakone u tom smislu, međutim, to je samo jedan od razloga, prisjeća se profesorica Alibabić.

Prema profesoru Slavi Kukiću, radi se upravo o sistemu kakav postoji svugdje u BiH, gdje su tako “obrazovani” i zaposleni zapravo armija političkih botova stranaka na vlasti. U Krajini je samo stvar posla očiglednija jer se nešto pokrenulo sa mrtve tačke. Ipak, postoji bojazan da će sve biti uzaludno.

– Zašto rukovodioci institucija USK-a nisu završili ovaj proces, zašto premijer nije novim odlukama insistirao da se proces provjere završi? Kakav je to odgovor da nisu predvidjeli sredstva u budžetima da plaćaju provjere? Da su htjeli, mogli su predvidjeti sredstva u nekom idućem budžetu. Kakav je to rukovodilac koji zna da ima takvog zaposlenika, a ne poduzme mjere da ga isključi iz radnog odnosa? To je rukovodilac koji je došao na isti ili sličan način i takvih se treba riješiti iz sistema. Dok je takvih, a puno ih je, bojim se da od provjera nema ništa, kazala nam je profesorica Alibabić.