Da li treba postiti na Veliku subotu pitanje je koje mnogi pravoslavci često postavljaju!
Velika subota ili drugačije strasna subota je dan uoči najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.
Hristos uzdiže iz Ada Adama i Evu
Svojim nazivom ona nas podseća na Hristovo stradanje. Na Veliku subotu celiva se plaštanica, simbolično izneta na Veliki petak, u koju je Josif iz Aritmateje uvio telo Hristovo, nakon što ga je skinuo sa Krsta.
U večernjim časovima, toga dana, plaštanica se iznosi ispred hrama, nosi se oko crkve triput i ponovo spušta u grob.
Velika subota je dan kada se tihuje i moli. To je dan kada je Hristos sišao u Had da propoveda jevanđelje mrtvima, kako bi pokazao da je došao kraj starom veku koji je bio obeležen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.
Kada je ovaj dan u pitanju mnogi pravoslavci su u nedoumici da li treba postiti na Veliku subotu ili ne.
Sveštenici, naime, kažu, da iako subota važi za dan kada se po pravilu ne posti, a za vreme posta rešava se na ulju, na Veliku subotu treba postiti isto kao i na Veliki petak.
U našem narodu postoje mnoga verovanja i običaji na ovaj dan. U narodu je poznata i pod nazivom zavalita subota, jer se veruje da ove sedmice treba učiniti neko dobro delo.
Pročitajte i Verovanja i običaji na Cveti: Pre zore požurite da uberete cvet i čekajte čudo!
U okolini Leskovca postoji naziv dugačka subota koji ukazuje na duge muke Hristove na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini zovu je i crvena subota jer se tamo uglavnom uskršnja jaja boje na ovaj dan i to najčešće u crvenu boju.