Zašto Mehmed-paša Sokolović nije dao da se Bužim vrati onima od kojih je otet? (FOTO)

Jedan od najvećih i najznačajnijih srednjovjekovnih gradova u Krajini nalazi se na brdu iznad Bužima okružen gorskim rječicama i potocima.

O njegovom nastanku nema podataka, ali se pretpostavlja prema sistemu gradnje da je izgrađen u 16. stoljeću.

U historijskim dokumentima navode se dva naziva ovog grada: Čava i Bužim.

“Nedaleko od Bužima, u dolini rječice Čave, nalazi se grad Čavnik ili Čavica, sagrađen u vrijeme opasnosti od prodora Osmanlija”, navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, koji su bužimsku utvrdu uvrstili među nacionalne spomenike BiH 2003. godine.

“Stari grad Bužim predstavlja zanimljiv primjer ojačavanja starije utvrde, zidane u vrijeme hladnog oružja, novom linijom bedema i kula, podignute u vrijeme razvoja ranoartiljerijskih fortifikacija”, navode iz Komisije.

Nakon što je Osmansko carstvo zauzelo Bužim 1576. godine, među zamkovima i kulama izgrađena je i džamija.

“Ubrzo nakon toga austrijski car tražio je od Osmanlija da vrate Bužim. Tom prilikom Mehmed-paša Sokolović (umro 1579. godine) im je odgovorio da se grad ne može vratiti od koga je otet ‘jer je u njemu sagrađena džamija”‘, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Stari grad Bužim čuvao je na svojim bedemima i tragove staroslavenskog pisma – glagoljice, pisma koje se moralo njegovati i prema Ustavu, a koje se nalazilo iznad ulaza:




“Ta grad sazidal iz fudumenta izibrani knez Juraj Mikuličić. U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše, zač u kralja Matijaša u veliki počtenji biše, zač ot cara turskoga Ugarskoj zemlji mir našal biše. I car rimski, ta ga dobrim čovikom zoviše. I vsaki od tih poglavit dar dal mu biše. A  Hrvati ga za nenavist hercegom Ivanišem pogubiše. Ki li se oće takim čovikom zvati, neka  takov grad iz fundamenta ima izzidati, tere  sebi tako…” (citirano po Fučiću, 1982., 112, br. 71).

“Prema tekstu punom pohvala, može se zaključiti da je pisan iza smrti Jurja Mikuličića, koji je 1495. godine poginuo. Krajnji dio natpisa nedostaje i vjerojatno je bio uklesan na nekom drugom kamenu koji je stajao u blizini. Prema Brunšmidu natpis je 1876. godine izvadio iz zida neki oficir austrijske vojske i  predao ga tadašnjem Narodnom muzeju u Zagrebu. Danas se ova ploča nalazi u lapidaru Povijesnog muzeja Hrvatske”, navode iz Komisije.

No na utvrdi su pronađeni i drugi tragovi koji svjedoče o historiji ovog mjesta:

Na vertikalnim gredama bili su u plitkom reljefu uklesani simboli: na lijevoj strani oklopljena ruka s buzdovanom i nadžak, a na desnoj vojnik sa zastavom, više njega polumjesec, a na vrhu dvije zvijezde. Iznad se nalazila još jedna ploča s isklesanom ostvom kao centralnom slikom. Ispod su sa svake strane po jedna ptica, a iznad dvije zvijezde. Očito se radi o heraldičkim predstavama, vjerojatno raznih vlasnika grada u XV-XVI stoljeću.

Jedan reljef uzidan je u zapadni kut jugoistočne tabije, pri popravcima grada u osmansko doba. Podijeljen je na dva polja: u jednom je prikaz konja, a u drugom dvije ptice. Naknadno je uklesana i glava muškarca, ali prilično nevješto. Prema špijunskom crtežu napravljenom početkom XIX stoljeća, unutar vanjske utvrde nalazili su se objekti”, rekli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Još u 19. stoljeću Ćiro Truhelka je u svojim dokumentima zabilježio devastaciju grada.

Radovi na restauraciji ovog nacionalnog spomenika rađeni su samo jednom – 80-ih godina 20. stoljeća, a arheološka istraživanja nisu vršena nikad.

Stari grad Bužim je danas dosta oronuo, naročito zapadni i istočni bedemi unutrašnjega grada, kao i vrhovi kula. Konstrukcije kapi-kula i stubišta nema više nikako.

Veliki problem za zaštitu ovog nacionalnog spomenika predstavlja rastinje, te nasip preko kojeg se ulazi u grad. Na njemu više nema ni ploča koje su mogle poslužiti za gradnju, stuba koje su vodile ka džamiji, a ne postoje ni kamini, vrata niti prozori na ulazu u kule.

Ni vanjski dio ovih bedema nije bolje očuvan. Na zapadnom zidu je vidljiva rupa, dok je istočni zid iskrčen. Stanovnici Bužima su uz jugozapadni dio bedema sagradili kuće i seoski put. 

No, iako je grad dosta stradao tokom godina, djeluje impresivno i jedan je od bolje sačuvanih srednjovjekovnih gradova. 

-
Izvor radiosarajevo.ba

Povezano Još članaka od istog autora

Comments

Loading...
Podijeli ovaj članak:

close