Bosanska Otoka: Džamija na riječnom otoku – jedina u Evropi

Bogomolja stara više od 450 godina predstavlja turistički potencijal Krajine.

Džamija na riječnom otoku, opasana rijekom Unom, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj Otoci, jedina je džamija u Evropi koja se nalazi na takvom specifičnom mjestu. Otok, u narodu poznat kao zeleno ostrvo islama, danas svjedoči o prošlim vremenima urbicida i genocida. Ova džamija sa sobom nosi zanimljivu priču staru više od 450 godina.

Nakon što su Osmanlije osvojile Bosansku Otoku, prva džamija na adi u Bosanskoj Otoci, napravljena je od drveta, a sagrađena 1565. godine. Ova džamija je svojevremeno rušena četiri puta od strane osvajača ali isto toliko puta obnavljana. Posljednji put je srušena tokom rata u BiH ‘90-ih godina, a obnovljena 2001. godine. Nepatovrena priroda i čista Una čini da ovaj ambijent odiše posebnim ugođajem. Do džamije se jedino može doći mostom, koji je spojen sa otokom na kojem je džamija i visoka munara od 47 metara.

„Gradska džamija u Bosanskoj Otoci je poseban brend grada. Ponos je ona svih otočana i pripada svima. Jedina je ovo džamija u Evropi na riječnom ostrvu. Okružena Unom, ova džamija i danas svjedoči o prošlim vremenima urbicidima i genocidima. A, bilo ih je kroz historiju mnogo“, kaže, Mujo Ćehić, imam gradske džamije u Bosanskoj Otoci.

Džamiju su gradili svi građani Bosanke Otoke ali i narod države Kuvajt, tako da je to bila prva obnovljena džamija nakon rat u Bosanskoj Otoci.

„Pomogao nam je narod Kuvajta ali nema tog otočanina koji nije bar djelić sebe ugradio u novu džamiju. Ljepša nego ikad, danas je ponos cijelog grada ali i predmet divljenja svih koji prođu ili svrate u Bosansku Otoku. Imam sam ove džamije već dvadeset i sedmu godinu“, ističe Ćehić.

Drugačija od ostalih

Džamija nije klasično zidana već je cijela izlivena betonom i željeznom armaturom. To je bio zahtjev projektanta ing. Mesuda Bužimkića, koji je pomno pratio obnovu džamije.

„Ogromna količina armature i betona je upotrebljena iz razloga što je tlo podložno slijeganju i što je sloj muljnice oko 7 metara, a tek onda tvrdo tlo.

Stara džamija je pucala nakon svake adaptacije zbog loših temelja. Statičari su je 1997. godine nosili na analizu i zaključak je bio da se na ovakvom tlu može samo graditi betonom. Dakle, i nova džamija tone odnosno tlo se pod njom sliježe ali je to minimalno i ravnomjerno. Kod stare džamije do pucanja je dolazilo zbog neravnomjernog slijeganja tla“, kaže Ćehić.

„Danas ovoj džamiji pripada oko 850 domaćinstava, oko 800 ljudi može obaviti namaz istovremeno, urađena je u klasičnom bosanskom stilu sa dva mahfila, ima savremen mekteb, biblioteku, veoma aktivno udruženje žena „Nur“ koje djeluje pri džematu“, navodi Ćehić.

„Ima simbolike u ovoj džamiji. Strop nove džamije je ukrašen sa 153 sijalice, a toliko ima i stepenica u minaretu, što je izraz poštovanja i dužnog pieteta za 153 šehida koje je Bosanska Otoka dala u proteklom ratu“, priča nam Ćehić.

Često imama Muju Ćehiću slučajni i namjerni posjetioci džamije, pitaju, da li je džamija ikad bila poplavljena, na šta Ćehić kaže:

„ Kako znam, a i stariji mještani, nikad nije bila poplavljena, osim 1957. godine kada došla voda do džamijskog praga i nakon toga vratila se nazad u svoje korito“.

 Zanimljiva turistička destinacija

U zadnjem periodu, nakon posjeta nelikoliko medija, ovu džamiju i ovaj mali gradić posjećuje veliki broj turista. Nekad je to organizovano u velikom broju a nekad indvidualno dođe po koji turist, napravi fotografije i nastavi svoje putovanje kroz male idilične krajiške gradiće.

Izvor Al Jazeera

Povezano Još članaka od istog autora

Comments

Učitavam...